Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine (NVBNM) obilježilo je večeras, u prostorijama Bunjevačke matice, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca – „Dan izbora prvog Nacionalnog vijeća – 23. veljače“, te jubilej – 20 godina postojanja i djelovanja NVBNM. U odnosu na prijašnje godine, kada je povodom dana osnutka, dodjeljivao priznanja istaknutim pojedincima, institucijama, organizacijama i udrugama iz sva četiri područja o kojima skrbi, Bunjevačko nacionalno vijeće ove je godine dodijelio samo jedno priznanje, ono najviše – „Ivan Antunović“, Republici Srbiji za poseban doprinos na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca. Predsjednica NVBNM dr.sc. Suzana Kujundžić Ostojić uručila je ovo priznanje ministru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nikoli Selakoviću, kao izaslaniku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ministar Selaković, tim je povodom rekao da je nagrada koja nosi ime znamenitog bunjevačkog svećenika i pisca, ali prije svega domoljuba, Ivana Antunovića – zaslužnog za buđenje nacionalne svijesti Bunjevaca i očuvanje njihovog kulturnog naslijeđa i identiteta – uistinu veliko priznanje koje Bunjevci dodjeljuju svojoj državi.
Istaknuo je da Bunjevci, baš kao i Srbi, često nisu imali laku sudbinu, a nerijetko su je zajednički dijelili kroz povijest.
„Stoga nikada nećemo zaboraviti vaš doprinos kojim je ispisana povijest na ovim prostorima u borbi za slobodu i slobodnu domovinu“, kazao je Selaković.
Podsjetio je kako su se Bunjevci i Srbi skupa borili protiv osmanske vlasti i zajedno donijeli povijesnu odluku Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slavena 25. studenog 1918. godine, kojom je proglašeno pripajanje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji.

„Za to su svoj glas dala 84 bunjevačka poslanika, ali i poslanice, jer su tada prvi put u ovom dijelu Europe žene imale pravo glasa, a među njima bilo je i Srpkinja i Bunjevki“, rekao je Selaković.
Naglasio je da je bunjevački narod uvijek imao svoj jezik, pjesmu, knjigu i riječ, pa država vrlo dobro razumije potrebu za očuvanjem identiteta i odupiranjem pokušaja prisvajanja kulture ili negiranja identiteta.
„Nažalost, u nekim drugim vremenima i pod nekim drugim režimima prije više desetljeća Bunjevci su bili suočeni s pokušajima da im se ospori pravo na identitet, ali danas u svojoj državi Srbiji, koju vizionarski mudro vodi Aleksandar Vučić, ne samo da imaju status nacionalne manjine, već mogu slobodno da izučavaju svoj jezik i kulturu u školama, a bunjevački je i službeni jezik u Subotici, čiji je prvi statut ispisan baš na tom jeziku“, poručio je ministar Selaković.
Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić naglasio je da je tijekom protekle dvije i pol godine urađeno puno na očuvanju običaja, tradicije i kulture Bunjevaca i da će svibanj 2021. godine, kada je bunjevački jezik uveden u ravnopravnu službenu uporabu na području grada Subotice, biti upisan zlatnim slovima u povijesti bunjevačke nacionalne zajednice.
„Uvođenjem bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu, stavili smo i pečat na jedinstvenost i specifičnost naše multietničke Subotice. Taj veliki, demokratski iskorak u slobodi govora i izjašnjavanja, kao i mnoge druge dobre stvari koje smo učinili, ne bismo mogli uraditi bez politike mira, stabilnost i ekonomskog napretka koju mudro i državnički vodi naš predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji posebnu pažnju poklanja statusu nacionalnih manjina i brine o njihovom blagostanju i očuvanju njihovih prava i sloboda“, naglasio je gradonačelnik Bakić.

Čestitajući Bunjevcima nacionalni praznik i jubilej, on se zahvalio Bunjevačkom nacionalnom vijeću što je najviše priznanje „Ivan Antunović“ ove godine dodijelio Republici Srbiji.
„Grad Subotica će uvijek biti potpora očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, kao i drugih manjinskih zajednica koje žive u Subotici. Uvjeren da ćemo još puno toga lijepog skupa uraditi za naš grad, novom sazivu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, na čelu s ponovno izabranom predsjednicom Suzanom Kujundžić Ostojić, želim uspješan daljnji rad“, zaključio je gradonačelnik Stevan Bakić.
Potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Zsolt Szakállas, rekao je da su stotine godina prošle otkako su se Bunjevci doselili u Vojvodinu i učinili je boljom, vrjednijom i bogatijom sredinom.

„Zbog osvjedočenih vrlina bunjevačke zajednice, zbog velikog srca Bunjevki i Bunjevaca, zbog domaćinskog odnosa prema drugima, zbog specifičnog temperamenta i predanosti očuvanju svoje baštine, bunjevačka nacionalna zajednica zaista je dala jednu osobitu boju u koloritnom ćilimu nacionalnih manjina u našoj pokrajini. Koliko je taj ćilim bogat i poseban, uviđamo kroz činjenicu da u Vojvodini u skladnom suživotu i uzajamnom poštovanju ustrajava 29 jedinstvenih nacionalnih zajednica. Vojvodina pruža dobar primjer ne samo u regiji, nego i u Europi, kako treba štititi, razvijati i poštivati manjinska prava“, naglasio je Szakállas.
Suzana Kujundžić Ostojić kazala je da je Dan osnutka Bunjevačkog nacionalnog vijeća zbog velike važnosti za Bunjevce proglašen jednim od četiri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne zajednice.

„Dvadeset godine je za povijest kratko razdoblje, ali za ljudski vijek i za sve one koji su aktivno sudjelovali u ovom razdoblju, to nije malo. Davalo se sve od sebe. Radilo se bez prestanka i odustajanja nije bilo. U ova dva desetljeća presijecaju se paralele četiri stoljeća našeg življenja u sjevernoj Bačkoj. Nas su, kao narod, dizala i lomila povijesna događanja. Od uzdignutih glava na Velikoj narodnoj Skupštini 1918. godine do zabrane imena i identiteta 1945. godine. Ali uspjeli smo se izboriti i opstati“. U ova dva desetljeća ostvarili smo sve o čemu su sanjali i naši stari, i naši velikani“, podvukla je Suzana Kujundžić Ostojić.
Svečanoj akademiji nazočila je i predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Biljana Marković, kao i predstavnica Misije OEBS-a u Srbiji Milica Rodić.

Svečana akademija, u okviru koje je prikazan dokumentarni film o stvaranju i radu Bunjevačkog nacionalnog vijeća tijekom proteklih 20 godina i izveden prigodan kulturno-umjetnički program, otvorena je himnom Republike Srbije „Bože pravde“ i bunjevačkom svečanom pjesmom „Podvikuje bunjevačka vila“, u izvedbi zbora Gimnazije „Svetozar Marković“, iz Subotice.