Večeras je na Trgu slobode, središnjom proslavom na dan Velike Gospe, svečano proslavljen jedan od četiri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne manjine – „Dan Dužijance“. Na pozornici koja je predstavljala improvizirani salaš, ovogodišnja bandašica Milica Saulić, u pratnji bandaša Branislava Crnjakovića, predala je kruh od novoga žita dr. sc. Suzani Kujundžić Ostojić, predsjednici Bunjevačkog nacionalnog vijeća, koja je nakon toga kruh predala Srđanu Samardžiću, pomoćniku gradonačelnika Subotice, u znak zahvalnosti za sve što Grad Subotica čini za Bunjevce.

Obraćajući se prisutnima na središnjem gradskom trgu, Suzana Kujundžić Ostojić tom je prilikom kazala da je „ovo ono što mi jesmo, ovo je ono što je u našim genima“, i da su „od trenutka kada se posije žito, u tamnu zemlju, do trenutka kada ono iznikne, pa rodi ovaj novi kruh, svi pogledi uprti u nebo“.

„Ovaj kruh smo posvetili na Veliku Gospu i želimo da se i mi, kao što se njemu složilo tisuću zrna kako bi dobili kruh od novoga žita, tako složimo i da tako i živimo, kao što i činimo u našem gradu. Mi smo ovaj običaj proglasili nacionalnim praznikom, pokušali smo ga sačuvati kao nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Srbije, a vjerujem da će ljepota i bogatstvo ovog običaja, njegovo dugo trajanje, dovesti do toga da ćemo to uraditi. Ali, običaje čuvaju ljudi, zato i trebamo biti ponosni na svoj jezik, postojanje, ime – a poželjet ću da se bunjevačko ime u Subotici, Vojvodini i Srbiji, ali i puno šire, još dugo čuva i spominje”, rekla je dr. sc. Kujundžić Ostojić.

Nakon što je simbolično okrenuo kruh na sve četiri strane svijeta, Srđan Samardžić je rekao da je Dužijanca stari običaj koji su Bunjevci donijeli sa sobom kada su prije četiri stoljeća doselili na prostore sjeverne Bačke.

„Tom običaju, svom porijeklu, jeziku i kulturi, vjerni su i danas. To samo pokazuje karakter ovih ljudi i čvrstu volju koja stoljećima ne posustaje u očuvanju onoga što ih određuje i što im je najvažnije. Ljepota nošnje, plesa, glazbe i pjesme govori i o krotkom duhu koji se nikada nije dao slomiti, a prekretnica je tijekom povijesti bilo”, naglasio je Samardžić i dodao da Bunjevci danas uživaju sva prava u Subotici, Vojvodini i Srbiji, i da je početkom svibnja 2021. godine, na inicijativu gradonačelnika Stevana Bakića, bunjevački jezik uveden u službenu uporabu u Subotici.

Svečanost je počela svetom misom – zahvalnicom, u Crkvi Uznesenja Svetog Križa gdje je vlč. Nebojša Stipić posvetio kruh od novog brašna. On je tom prilikom poručio kako je važno prenositi tradiciju, živjeti vjeru i danas, da sjeme treba zasijati i zalijevati, ne samo kišom, nego svakom molitvom, zajedništvom i ljubavlju. 

Ljepotu običaja i narodnih nošnji Bunjevaca mogli su vidjeti svi koji su pratili svečanu povorku koja je krenula od „Bunjevačke matice”, s namjerom prenošenja važnosti običaja i nacionalnog praznika, ali i odavanja počasti Blašku Rajiću koji je utemeljio običaj Dužijance kakvu danas poznajemo.

Među gostima „Dužijance” bili su dr. sc. Milan Popov, potpredsjednik Vlade AP Vojvodina i pokrajinski tajnik za zdravstvo, Snežana Janković, v.d. pomoćnica pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, gosti iz Mađarskog nacionalnog vijeća, članovi Bunjevačkog nacionalnog vijeća, brojnih udruga… 

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Kulturno-umjetničko društvo željezničara „Bratstvo”, Kulturno-umjetničko društvo „Aleksandrovo”, Kulturno-umjetničko društvo „Mladost 1947”, Milica Rukavina i orkestar „Subotički tamburaši” pod vodstvom Miće Jankovića.

Među gostima u Subotici bili su Bunjevci iz Sombora i Čonoplje, ali i Bunjevci iz Mađarske, čime je potvrđena dobra suradnja pripadnika bunjevačke zajednice u „Bajskom trokutu“.

Organizator manifestacije bili u Bunjevačko nacionalno vijeće i Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“.