Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca i cvijeća kraj spomenika „Balada obješenih“, u Subotici je svečano i dostojanstveno obilježena 85. godišnjica tragičnog 18. studenoga 1941. godine. Toga dana su fašističke okupacijske vlasti, presudom takozvanog prijekog suda, osudile na smrt i pogubile vješanjem petnaestero mladih subotičkih antifašista i domoljuba zbog hrabrog otpora okupaciji i fašističkoj ideologiji.

U ime Grada Subotice i Gradskog odbora SUBNOR-a Subotica, zajednički vijenac položili su pomoćnik gradonačelnika Srđan Samardžić i predsjednik GrO SUBNOR-a Aleksandar Toković. Poštu nevinim žrtvama odali su predstavnici udruga i organizacija. Poseban pijetet prema stradalim sugrađanima iskazali su učenici i profesori Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ i Politehničke škole, polažući cvijeće na spomen-obilježje.

Obraćajući se prisutnima, Aleksandar Toković ukazao je na duboki smisao obilježavanja ovog datuma i institucionalnu dužnost čuvanja povijesne istine:
„Kao i svake godine na današnji dan, 18. studenoga, s dužnim poštovanjem prisjećamo se naših sugrađana koji su na ovome mjestu tragično pogubljeni vješanjem presudom fašističkog prijekog suda. Njihov jedini grijeh bio je to što su bili istinski domoljubi i patriote, što su neizmjerno voljeli svoju zemlju, mir i slobodu. Nažalost, nisu dočekali uživati u plodovima te slobode zajedno s generacijama koje su došle nakon njih. Naša je sveta dužnost i trajna obveza prenijeti mladim naraštajima i učenicima činjenice o onome što se događalo u Subotici te ih poučiti da su mnogi ljudi ugradili svoje živote u temelje današnje slobode. To je najviša ideja suvremene civilizacije, zbog čega SUBNOR i srodne organizacije moraju neprestano i predano djelovati kako se njihova žrtva nikada ne bi prepustila zaboravu“, rekao je Toković.

Posebno je naglasio da je današnji dan obilježen i značajnim pothvatom očuvanja antifašističke baštine na Kerskom groblju, gdje je obnovljeno spomen-obilježje za dvadesetak subotičkih boraca koji su poginuli nakon oslobođenja grada – tijekom operacija na Batini, Srijemskom frontu i ratištima diljem nekadašnje zajedničke domovine:
„Iznimno smo zahvalni Gradu Subotici, Međuopćinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, javnim komunalnim poduzećima i SUBNOR-u, koji su zajedničkim snagama proveli projekt revitalizacije spomenika na Kerskom groblju. Ova inicijativa pokrenuta je prije nekoliko godina, kada je Ruža Patarčić, uz našu potporu, inicirala obnovu vječnog počivališta svog rođaka i njegovih suboraca kod tadašnjeg gradonačelnika Stevana Bakića. Posebno nam je drago što smo tim povodom učenicima održali simboličan školski sat. Povjesničar i politolog Zvonko Stantić održao je predavanje mladima o herojskom putu ovih ljudi, kako bismo im približili veličinu njihova podviga i osigurali vječno pamćenje“, dodao je Toković.
Osobno svjedočenje i duboku moralnu poruku skupu uputio je Geza Babijanović, čiji je otac bio neposredni sudionik ovih tragičnih događaja:
„Ja sam sin Geze Babijanovića, domoljuba koji je na ovom mjestu skinut s vješala kao šesnaesta osuđena osoba, zahvaljujući aktu o pomilovanju koji je stigao jer je moja majka tada bila u drugom stanju sa mnom. Upravo me je ta obiteljska sudbina opredijelila da već punih šest desetljeća aktivno sudjelujem u radu Saveza boraca. Kao čovjek koji također posjeduje i pjesničku nadahnutost, posvetio sam brojna djela ne samo Drugom svjetskom ratu, već i kasnijim stradanjima našeg naroda, poput NATO agresije. Čvrsto vjerujem da je dužnost svakog pojedinca da neprekidno pridonosi izgradnji slobodnog društva, solidarnosti i međusobnom poštovanju među ljudima. Tim sam se načelima beskompromisno vodio i tijekom svog profesionalnog rada kao sudac i predsjednik suda. Ponekad je bolno vidjeti da se tradicije i sjećanja zapostavljaju, ali naša zadaća ostaje jasna – dokle god živimo, moramo se boriti za istinu, pravdu i sve temeljne ljudske vrijednosti“, poručio je Babijanović.

Spomenik „Balada obješenih“, autorsko djelo čuvenog kipara Nandora Glida, koji je i sam bio zatočenik i svjedok nacističkih logora, podignut je 1967. godine, kao trajno sjećanje grada na podnesenu žrtvu za slobodu.
Nakon odavanja počasti kod „Balade obješenih“, izaslanstva su se uputila na Židovsko groblje, gdje su također položeni vijenci i održana komemoracija stradalima, čime je još jednom potvrđena odlučnost Subotice da očuva sjećanje na sve nevine žrtve fašističkog terora.
