Opće informacije
Grad Subotica nalazi se na sjeveru Republike Srbije, uz granicu s Mađarskom, na 46° 05’ 55’’ sjeverne geografske širine i 19° 39’ 47’’ istočne geografske dužine. Prosječna nadmorska visina Subotice je 114m, 40m iznad razine Tise kod Kanjiže i 32m iznad razine Dunava kod Baje. Pored Subotice prolazi međunarodna cesta E-75. Do graničnog prijelaza Kelebija ima 10 km, a do Horgoša 30 km. Sjeverno od grada je plodna pješčara s vinogradima i voćnjacima, a južno zemlja oranica.
Danas grad s okolnim općinama ima oko 150.000 stanovnika: Mađara, Hrvata, Bunjevaca, Srba i drugih naroda. Oko grada se nalazi 18 većih naselja: Bajmak, Kraljev Brig, Bačko Dušanovo, Bikovo, Višnjevac, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Kelebija, Mirgeš, Mala Bosna, Mišićevo, Novi Žednik, Palić, Stari Žednik, Hajdukovo, Čantavir i Šupljak. Grad je povezan sa starim ljetovalištem i jezerom Palić.
Gradska kuća – remek djelo secesije
Gradska kuća u Subotici najveća je, a po mnogima i najljepša građevina Subotice. Njezina gradnja trajala je dvije godine, od 1908. do 1910, no vrhunski majstori toga doba uređivali su unutrašnjost zgrade još pune dvije godine. Izgrađena je prema projektu budimpeštanskih arhitekata Marcella Komora (1868.-1944.) i Jakaba Dezsőa (1864.-1932.), u za to vrijeme vrlo modernom stilu – mađarskoj varijanti secesije. Ukrašena je bezbrojnim uzorcima stiliziranog cvijeća. Gradska kuća je skladan spoj umjetnosti i zanata. Prostire se na 5.838 četvornih metara, širine 55,56 m, duljine 105,08 m, dok je visina tornja 76m s vidikovcem na visini od 45,5 metara.
Subotičke crkve
Arhitektonski ukras Subotice su i crkve. Subotičani različitih nacija i vjera gradili su bogomolje njegujući i poštujući svoju vjeru, običaje, svece i praznike, ali su ujedno ovim prekrasnim objektima ukrasili grad i dali mu poseban pečat. Na rubu grada ostaci su desetak starih hramova, a prve monumentalne i velike crkvene građevine izgrađene su u 18. stoljeću: Franjevačka crkva, Srpska pravoslavna crkva i Katedrala sv. Terezije Avilske. Crkvama je poklonjena posebna pozornost kada je Subotica doživjela svoj graditeljski zenit – zadnje desetljeće 19. i prvo desetljeće 20. stoljeća. Tada su podignute Kerska crkva svetog Roka (1896.), Senćanska crkva svetog Jurja (1897.), Evangelička crkva (1901.), Sinagoga (1902.). Franjevačka crkva je obnovljena i dograđen joj je još jedan toranj (1908.), Srpska pravoslavna crkva temeljito je obnovljena 1910. i izgrađeno je još desetak crkava u gradu i okolnim naseljima.
Preuzeto iz:
Krstić, Boško, Subotica, Subotica: Javno preduzeće «Palić-Ludaš», 2. izd, 1996; 5. izd. 2007,
Subotica: pregled, Subotica: Javno preduzeće «Palić-Ludaš», 2006.
